Pitanje:
Možete li mi reći koji je prijevod značenja Kur’ana na bosanski jezik najvjerodostojniji i najtačniji? Allah vas nagradio!
Odgovor:
Prevođenje Kur’ana na bilo koji jezik veoma je zahtjevan, odgovoran i težak zadatak, a po mišljenju islamskih učenjaka to je nemoguće u potpunosti ostvariti zbog nadnaravnosti samog teksta i snage arapskog jezika, zato su mnogi prevoditelji naglasili da će u svom prijevodu pokušati približiti čitatelju kur’anska značenja na određenom jeziku i da će biti sretni ako u tome uspiju. Tokom historije prijevodi Kur’ana su nastajali u različitim okolnostima, što je utjecalo i na sam prijevod, tako možemo naći da su orijentalisti, nemuslimani i neki muslimani, kršćanski svećenici, prevodili Kur’an sa jasnim antiislamskim ciljem mijenjajući i izvrćući prava značenja, bilo u službi kolonijalizma i približavanju kršćanstva muslimanskim masama ili pridobijanja muslimana za određene političke ciljeve.
Potom su uslijedili prijevodi islamskih ličnosti sa iskrenim namjerama da se muslimanima i ostalima približe kur’anska značenja u ispravnom svjetlu.
Ali, kako je ljudski rad podložan greškama i previdima, u prijevodima je moguće naći razna odstupanja od ispravnog razumijevanja prvih generacija i vjerovanja ehli-sunneta vel-džemata, što nije izostalo ni u prijevodima na naše jezike.
Greške i odstupanja od ispravnog značenja prisutne u prijevodima Kur’ana mogu biti mezhebske i jezičke prirode.
Mezhebske prirode su one nastale iz prevoditeljeve pripadnosti jednom ideološkom (akidetskom) ili nekom drugom pravcu.
Jezičke prirode su one greške nastale iz nepotpunog poznavanja jednog od jezika, arapskog i drugog na koji se prevodi, a većinom je to neupućenost u finese arapskog jezika.
U svim prijevodima na naše jezike mogu se naći primjeri ovih odstupanja od razumijevanja selefus-saliha u većem ili manjem omjeru zavisno od prijevoda do prijevoda. Tako je prijevod Besima Korkuta, rahmetullahi alejhi, jezički izvanredan zbog njegovog jako dobrog poznavanja kako arapskog tako i bosanskog jezika, a kad se doda i to da se u svom prevođenju naslanjao na tefsir tj. komentar Kur’ana islamskog učenjaka Zamahšerija, koji je bio jedan od najjačih poznavatelja arapskog jezika četvrtog hidžretskog stoljeća, ovom prijevodu teško se može naći ekvivalent sa stanovišta jezičkih rješenja, ali u isto vrijeme zbog oslanjanja na već spomenuti Zamahšerijev tefsir “Keššaf”, koji je vodeći tefsir mu’tezilskog akidetskog pravca, možemo pronaći brojna odstupanja od ispravnog vjerovanja (akideta) prvih generacija muslimana, a samo kristalno jasnih vrsta odstupanja ima preko trideset, a ako dodamo i ona u kojima se može pomišljati i ispravno i neispravno tumačenje, onda je taj broj daleko veći, pri tome treba znati da primjera (ajeta) za svaku od ovih vrsta odstupanja ima na više mjesta u Kur’anu, tako da su ta odstupanja kada se sumiraju veoma brojna. Skoro da se sa sigurnošću može reći da upravo ovaj prijevod sa akidetskog stanovišta sadrži najviše odstupanja od vjerovanja prvih generacija. Ostali prijevodi imaju manji broj grešaka.
Prijevod Kur’ana od Mustafe Mlive ima veoma mali broj ovih odstupanja i ona nisu mezhebske prirode, već jezičke. Sa akidetskog stanovišta Mlivin prijevod je dobar, jer u svom radu nije zastupao neki od devijantnih akidetskih pravaca za razliku od ostalih, nego se bazirao na prijevod kur’anskih riječi onako kako su došle u ajetu u njihovom uglavnom prvom jezičkom značenju ostavljajući tako prostora za naknadno tumačenje.
Prijevod tefsira Ibn Kesira u kojem su prijevodi ajeta uglavnom iz Korkutovog prevoda sa brojnim ispravkama onih odstupanja od akideta prvih generacija do sada je najbliži ispravnom razumijevanju ajeta i islamskog vjerovanja, mada se i tu mogu naći neki previdi i odstupanja koja su vjerovatno tehničke prirode. Iako je tiraž ovog tefsira veoma mali, bilo bi shodno da ga svaka muslimanska kuća ima u svojoj biblioteci, a nadati se da se u skoroj budućnosti njegovo štampanje ponovi u mnogo većem tiražu i sa ispravkama svih odstupanja od ispravnog vjerovanja prisutnih u prijevodu Kur’ana Besima Korkuta.
Potrebno je imati u vidu da su svi naši prijevodi Kur’ana veoma značajni i odigrali su veliku ulogu u očuvanju islamskog identiteta muslimana cijelog Balkana pa i šire u proteklim vremenima, a posebno u dvadesetom vijeku pa do naših dana, i taj trud nemamo pravo omalovažavati, a pogotovo baciti pod noge, jer je to dio jednog postepenog procesa vjerskog islamskog prosvjećenja muslimana naših prostora. Posljednje ispravke tih prijevoda trebamo shvatiti kao konačnu stepenicu sazrijevanja u tom procesu.
Molim Uzvišenog Allaha da nagradi muslimanske prevoditelje Kur’ana najboljom nagradom za njihovu iskrenost i plemeniti cilj, da umrlim od njih učini kabure prostranim, a da živima istinu pokaže istinom i uputi ih na njeno slijeđenje, a neistinu neistinom da bi je se klonili.
Odgovorio: Elvedin Pezić, prof.
