Pitanje:
Ljudi često postavljaju pitanja koja nemaju veze sa stvarnošću. Da li su za to grješni?
Odgovor:
Treba postavljati ona pitanja koja su usko vezana za stvarnost muslimana, daleko od apsurda i kojekakvih pretpostavki. Mnogi islamski učenjaci zabranjivali su postavljanje pitanja o stvarima koje se nisu desile. (Vidjeti: El-Itisam, 1/178, i Fethul-Bari, 13/263.)
Muaz b. Džebel govorio je: “Ne požurujte nesreće prije nego se dogode; ako budete tako činili, razjedinit ćete se.” (Bejheki, u djelu El-Medhal, 1/265, i Hatib, u djelu El-Fekihu vel-mutefekkih, 2/23. Ibn Hadžer tvrdi da je predanje dobro. Vidjeti: El-Metalibul-alija, 7/627.)
Kada bi neko upitao Zejda b. Sabita u vezi s nekom stvari, on bi priupitao: “Da li se to desilo?” Ako kažu da nije, rekao bi: “Pustite neka se desi.” (Ibn Betta, u djelu El-Ibana, 1/119, Hatib, u djelu El-Fekihu vel-mutefekkih, 2/13, i Ibn Abdulberr, u djelu El-Džamia, 2/1068, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Kada je Ubejj b. Ka‘b pitan za neku stvar koja se nije dogodila, rekao je: “Sačekaj da se desi, tada ćemo zajedno tražiti odgovor i izjasniti se o pitanju.” (Ibn Sa‘d, 3/500, Hatib, u djelu El-Fekihu vel-mutefekkih, 2/14, Sijeru ealamin-nubela, 1/398-399.)
Iz toga se izuzimaju pitanja koja se nisu desila, ali postoji relativna mogućnost da se dese, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
