Pitanje:
Ko su murdžije, da li oni sebe smatraju pravovjernim, i ima li ih na našim prostorima?
Odgovor:
Murdžije su zabludjela muslimanska sekta koja je svojim poimanjem imana i njegovom definicijom izašla izvan okvira ehli-sunnetskog učenja. Po ehli-sunnetskim učenjacima, iman se sastoji od uvjerenja u srcu, riječi (izgovaranjem dva šehadeta) i djela udova, i iman bez ove tri komponente nije validan. Ibn Kesir je naveo da su se Šafija, Ahmed i Ebu Ubejde pozivali na konsenzus učenjaka o tome da se iman sastoji od riječi i djela. (Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/41-42.)
Imam Šafija rekao je: “Ashabi, tabiini i generacije nakon njih, koje smo doživjeli, govorili su da se iman sastoji iz riječi, djela i nijjeta (uvjerenja), i da njegova ispravnost zavisi od spomenutih elemenata.”(Lalekai u djelu Šerhul-usul, 5/957.) Ebu Zurra i Ebu Hatim Razi izjavili su: “Učanjaci iz svih krajeva: Hidžaza, Iraka, Šama i Jemena govorili su da se iman sastoji od riječi i djela.”(Lalekai u djelu Šerhul-usul, 2/198.)
Imam Buharija govorio je: “Sreo sam više od hiljadu učenjaka iz Hidžaza, Mekke, Medine, Kufe, Basre, Vasita, Bagdada, Šama, Egipta… i svi su jednoglasno govorili da je iman sastavljen iz riječi i djela.” (Lalekai u djelu Šerhul-usul, 2/194, Es-Sijer, 12/407, i Fethul-Bari, 1/61. Ibn Hadžer je ovo predanje ocijenio ispravnim.) Ibn Abdulberr veli: “Islamski pravnici i hadiski stručnjaci jednoglasni su u mišljenju da se iman sastoji iz riječi i djela.” (Vidjeti: Et-Temhid, 9/238.)
Imam Begavi kaže: “Ashabi, tabiini i učenjaci ehli-sunneta koji su živjeli poslije njih jednoglasni su u mišljenju da djela spadaju u iman.”(Vidjeti: Šerhus-sunne, 1/38.) A murdžije smatraju da su oličenje imana samo riječi (eventualno i potvrda srcem), i da je iman velikog grješnika ravan imanu vjerovjesnikâ, i ne smatraju činjenje dobrih djela sastavnim dijelom imana. (Vidjeti: Et-Temhid, 4/242, Medžmu'ul-fetava, 3/233, 13/24, 13/29 i 23/197, Džamiul-ulumi vel-hikem, str. 44, Es-Sijer, 5/44, Šerhu kasideti Ibnul-Kajjim, 2/139, Avnul-Mabud, 12/282.)
Međutim, među murdžijama postoji razilaženje o pitanju definicije imana. Naime, džehmije, keramije i murdžietul-fukaha iman ne definiraju istovjetno. Džehmije smatraju da je iman puko srčano uvjerenje, keramije kažu da je to isključivo potvrda jezikom, a murdžietul-fukaha tvrde da je iman potvrda jezikom i srčano uvjerenje. Po murdžijama, iman svih ljudi je isti.(Vidjeti: Medžmu'ul-fetava, 7/93.) Murdžije su saglasni s ehli-sunnetom da ispravan iman podstiče na pokornost i činjenje dobrih djela, ali se ne slažu s tvrdnjom da je činjenje dobrih djela pokazatelj ispravnog vjerovanja. (Uporediti s djelom: Medžmu'ul-fetava, 7/36 i 13/26.) Po nekim učenjacima, murdžije su se podijelile na dvanaest različitih frakcija. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 4/171.)
Kada je riječ o murdžijama, oni sebe, naravno, kao i druge zabludjele sekte, smatraju sljedbenicima istine. Ime murdžije dobili su od ehli-sunneta jer su odvojili djela od imana. Ovaj nakaradni akaidski mezheb, na veliku žalost, raširen je među običnim muslimanima koji smatraju da je dovoljno izjaviti dva šehadeta i mogu se nadati Džennetu. Izjava dvaju šehadeta i srčano uvjerenje jesu elementarni dijelovi imana, ali nisu validni bez djela. Smatram da je gorko iskustvo to što su neki ljudi ovaj izraz pripisali vjernicima koji su čisti od murdžizma. Kada je riječ o tom neosnovanom i pohabanom etiketiranju, daije pojedincima predstavljaju pravu poslasticu. Optužuju ih da su murdžije, jer, navodno, nisu upoznali osnove vjere i nisu se odrekli lažnih božanstava. Ne znam da je ijedan daija pozivao ljude u ovaj pogrešni akaidski mezheb, bilo direktno ili indirektno. To što daije ne smatraju određenu osobu nevjernikom – zbog nedovoljno uvjerljivih argumenata ili što smatraju da je u javnom tekfiru određene osobe veća šteta nego korist – po konsenzusu razumom obdarenih ljudi, ne smatra se murdžizmom. Ali nepravednog etiketiranja pa i proglašavanja otpadnicima nisu bili pošteđeni ni naši najbolji, pa zar će toga biti pošteđene daije! A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
