Pitanje:
Šta savjetujete onima koji po mjesec ili više bez ikakvog razloga ne uzmu časni Kur’an u ruke, a s druge strane prate beskorisne časopise?
Odgovor:
Sunnet je vjerniku i vjernici da što više uče Kur’an s razumijevanjem, gledajući ili napamet, na osnovu riječi Uzvišenog Allaha: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.” (Sad, 29)
“Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i namaz obavljaju, i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo, udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati, da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On prašta i blagodaran je.” (Fatir, 29–30)
Učenje (čitanje) Kur’ana spomenuto u ajetu obuhvata samo čitanje i praktičnu primjenu, a učenje s razumijevanjem i čist i iskren odnos prema Allahu (ihlas) jesu sredstva koja vode do praktične primjene i za to se ima velika nagrada. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:
“Učite Kur’an jer On će se na Sudnjem danu zauzimati za one koji su ga učili.” (Muslim, Sahih)
“Najbolji među vama jeste onaj koji je naučio Kur’an i koji druge podučava Kur’anu.” (Buhari, Sahih)
“Ko prouči jedan harf iz Kur’ana računa mu se kao jedno dobro djelo, a ono se opet računa deseterostruko. Ne kažem da je elif-lam-mim jedan harf, nego je elif jedan harf, lam je jedan harf i mim je jedan harf.”
Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, navodi se da je Abdullahu b. Amru b. El-Asu rekao: “Prouči Kur’an jednom u svakom mjesecu!” On mu reče: “Ja mogu više od toga.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: “Prouči ga svakih sedam dana!” Ashabi su tako jednom sedmično učili cijeli Kur’an.
Moj savjet svima onima koji uče Kur’an jeste da ga što više uče i to sa razumijevanjem, te da budu u tome iskreni i imaju namjeru da iz njega nešto nauče i okoriste se time. Također, savjetujem da ga prouče jednom u svakom mjesecu, a ako mogu i više, i to je onda veliko dobro. Ko god može, neka prouči Kur’an jednom sedmično, a bolje je da ga ne prouči za manje od tri dana, jer je to najmanje vrijeme na koje je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao Abdullahu b. Amru b. El-Asu, i jer takvo učenje povlači za sobom žurbu i nerazmišljanje o Kur’anu.
Nije dozvoljeno učenje Kur’ana gledajući u mushaf, osim ako je čovjek u stanju čistoće. Nema smetnje da uči Kur’an napamet kad nije pod abdestom. Osoba koja je džunup ne može učiti gledajući niti napamet sve dok se ne okupa, na osnovu predanja koje bilježe Ahmed i autori Sunena. Oni, sa dobrim lancem prenosilaca, bilježe da je Alija, r. a., rekao: “Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, nije ništa sprečavalo od učenja Kur’ana, osim dženabeta.” Allah upućuje na ono što je ispravno!
Šejh Ibn Baz
Fetve o ženskim pitanjima, str. 162, sakupio Muhammed el-Musnid
