Pitanje:
Novu godinu iščekujemo kartajući se! Ima li zapreke u igri koja se zove žandar?
Odgovor:
Prije svega, slavljenje Nove hidžretske godine nije bila praksa ni ashaba, ni tabiina, ni imama ovog ummeta. Omer b. Hattab uveo je hidžretsko računanje vremena, i prije toga Hidžra nije važila za računanje vremena. Obilježavanje Nove hidžretske godine smatra se novotarijom, budući da to nema utemeljenja u šerijatu. Ako se, pak, radi o gregorijanskoj novoj godini, onda je to još zabranjenije. Čovjeku koji vjeruje u Allaha i u Sudnji dan zabranjeno je slavljenje nemuslimanskih praznika. Ebu Hafs Nesefi, hanefijski pravnik, kaže: “Kada bi čovjek obožavao Allaha cijeli život, potom poklonio nevjerniku jaje na dan njihovih praznovanja, želeći uveličati i obilježiti taj dan, počinio bi nevjerstvo i njegova bi djela bila poništena. Isto tako, kada bi, želeći obilježiti taj dan, kupio nešto što nije običavao ranije kupovati, počinio bi nevjerstvo.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn Abidin, 10/520-521.)
Imam Sujuti napominje: “Oponašanje nevjernika zabranjeno je, makar ih musliman i ne želio oponašati, na osnovu Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ’Ko oponaša neki narod, taj mu i pripada.’” (Vidjeti: El-Emru bil-ittiba, str. 147.) Šejhul-islam Ibnul-Kajjim zapisao je: “Čestitanje praznika koji predstavljaju simbol nevjerstva zabranjeno je po konsenzusu učenjaka.” (Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimma, 1/441.) I kada je riječ o praznicima vjerskog i svjetovnog karaktera, nema razlike u pogledu toga, iako je oponašanje u vjerskom praznovanju kudikamo opasnije. Ibadet koji srdi Allaha veći je grijeh od zabranjenog udovoljavanja prohtjevima. (Uporediti: Iktidaus-siratil-mustekim, 1/499.)
Kada je riječ o kartanju, to je zabranjeno, bilo da se igra s ulogom ili bez uloga, jer sve igre na sreću zabranjene su. (Uporediti: Mugnil-muhtadž, 6/347, i Ahkamul-musabekat, str. 116.) Mnogi savremeni učenjaci zabranili su kartanje, između ostalih: Šejh Abdurrahman Sadi, Husejn Mahluf, Muhammed Hamid, Ibn Baz, Albani, Ibn Usejmin, Salih Fevzan, Stalni kolegij za naučna istraživanja i fetve i neki drugi. (Vidjeti: Fetavel-ledžnetid-daima, 15/235-237, i Laibul-verek, 25-37, od šejha Mešhura Selmana.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
