Pitanje:
Dolazi nam mjesec ša'ban. Šta nam možete reći u vezi s tim mjesecom?
Odgovor:
Svevišnji Allah odlikovao je određene svjetove nad drugima, neke ljude nad drugim ljudima, neka mjesta nad drugim mjestima, kao što je odlikovao određena vremena nad drugim vremenima. Nakon časnog ramazana, mjesec ša'ban zauzima posebno mjesto. Stoga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, postio u ša'banu više nego u drugim mjesecima. (Vidjeti: Lataiful-mearif, str. 247.) Na pitanje zbog čega mnogo posti u mjesecu ša'banu, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “To je mjesec prema kome je svijet nemaran, on je između redžeba i ramazana, u njemu se dižu djela Stvoritelju svjetova, stoga volim postiti u njemu.” (Nesai, Ahmed, 16/84/21650, i Tahavi, u djelu Šerhu meanil-asar, 2/82. Imam Ebu Davud Sidžistani i Busiri ovaj hadis smatraju ispravnim, a šejh Albani dobrim. Vidjeti: Ithaful-mehera, 3/423, Avnul-Mabud, 3/362, Silsiletul-ehadisis-sahiha, 4/522, i Sahihul-džamia, 1/691.)
Aiša, radijallahu anha, majka pravovjernih, izjavila je: “Nisam vidjela da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, posti ni u jednom mjesecu (osim ramazana) više nego što posti u mjesecu ša'banu: postio je cijeli mjesec ša'ban, osim nekoliko dana.” (Buharija i Muslim.) Na osnovu ovog i nekih drugih predanja, Ibnul-Kajjim tvrdi da Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nikada nije postio nijedan mjesec u cijelosti, osim ramazana. (Vidjeti: Zadul-mead, 2/56.) Međutim, postoje autentična predanja iz kojih se zaključuje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio cijeli ša’ban. Ummu Selema, radijallahu anha, rekla je: “Nisam vidjela da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posti dva mjeseca uzastopno osim ša'bana i ramazana.” (Tirmizi, 3/376/736, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Međutim, nema stvarne kontradiktornosti među ovim hadisima. Predanjima koje ukazuju da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, postio cijeli ša’ban mislilo se na skoro cijeli ša'ban. Ovaj smisao zaključuje se iz prethodnog hadisa koji prenosi Aiša, radijallahu anha. Tako bismo uskladili značenja ovih hadisa.
Ibn Abdulberr navodi da neki učenjaci smatraju lijepim napraviti pauzu dan ili više između ša’bana i ramazana, da se ne pomiješa dobrovoljno s obaveznim, kako su činili Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi. A to se prenosi od Ibn Abbasa i Ebu Hurejre, s vjerodostojnim lancima prenosilaca koje je zabilježio Abdurrezzak, 4/158. (Vidjeti: El-Istizkar, 10/328.) Ipak se od Vjerovjesnika, prenosi se da je spajao post ša’bana s ramazanskim postom. (Nesai (2349 i 2352), Ebu Davud (2431), Ibn Huzejme (2077) i Hakim, 1/434, s lancem prenosilaca za koji Hakim i Zehebi tvrde da ispunjava Buharijine i Muslimove kriterije. Također vidjeti Sahihus-sunen, 2/152-153, Sahihut-tergib, 1/597, i Sahihul-džamia, 2/838.) Nije vjerodostojan hadis u kome se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se posti dan prije ramazana. (Bejheki, 4/208, koji ga je okarakterizirao slabim, kao i Nevevi u djelu El-Medžmu, 6/441, te Ibn Turkmani u djelu El-Dževherun-nekijj, 4/208.)
Umjesno je spomenuti da većina učenjaka dopušta post u drugoj polovini ša’bana. A kada je riječ o hadisu u kojem Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Kada se upolovi ša’ban, ne postite do ramazana” (Tirmizi (738).), njega je odbacila većina hadiskih stručnjaka, između ostalih: Ahmed, Ibn Mein, Ebu Zura, Tahavi, Bejheki, Sanani i neki drugi. (Vidjeti: Fethul-Bari, 5/2488.) Kada bismo i prihvatili ovaj hadis, on bi se odnosio na one koje bi izmorio post u ša’banu, pa ne bi izdržali ispostiti ramazan. Ovako je imam Tahavi protumačio spomenuti hadis, uskladivši ga s drugim predanjima. Hafiz Askalani podržao je Tahavijevo rješenje. (Vidjeti: Fethul-Bari, 5/2488) Drugi način usaglašavanja ovog i prethodnih predanja jeste da se ta zabrana odnosi na onog čovjeka koji nije običavao postiti drugu polovinu ša’bana. (Vidjeti: Tuhvetul-ahvezi, 3/362, i Fikhus-savm, str. 70.) Pored toga, ne postoje vjerodostojna predanja koja ukazuju na posebne vrline mjeseca ša’bana, osim hadisa u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Allah pogleda Svoje robove petnaeste noći ša’bana, pa oprosti svima, osim mnogobošcu i onome koji ima razmirica sa svojim bratom muslimanom.” (Ibn Hibban, (5665), Taberani, 20/108.-109, te u djelima Musneduš-šamijjin, 1/130, i El-Evsat, 7/36, Bejheki u djelu Šuabul-iman, 3/380, Ibn Ebu Asim, u djelu Es-Sunna (524), Ebu Nuajm, u djelu Hil’jetul-evlija, 5/191, s vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Medžmeuz–zevaid, 8/65, Sahihut–tergib, 1/597, Silsiletul–ehadisis–sahiha, 4/522, i opaske šejha Arnauta na El–Ihsan, 12/481. Imam Busiri ukazao je na pojačavanje ovog predanja. Vidjeti: Itihaful-hiretil-mehera, 3/423.)
Ono što se pripisuje Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: “Ša’ban se odlikuje nad ostalim mjesecima, kao što se ja odlikujem nad ostalim vjerovjesnicima” izmišljeno je predanje koja se ne smije uzimati za argument. (Vidjeti: Muadžemul-menahil-elfazijje, str. 316, od šejha Bekra b. Abdullaha Ebu Zejda.) Hadiski stručnjaci također su ocijenili apokrifnim predanje u kojem se navodi pohvala posta i noćnog namaza petnaestog dana ša’bana. (Ibn Madže (1407), Bejheki u djelima Šuabul–iman, 3542, i u Fedailul–evkat, 24.) U lancu prenosilaca ovoga hadisa postoji Ebu Bekr b. Abdullah b. Muhammed Kureši, koji je izmišljao hadise, što tvrde imam Ahmed, Ibn Adi, Ibn Hibban i neki drugi. (Vidjeti: El–Kamil, 7/90, Et–Taruhus–sagir, 2/184, El–Medžruhin, 3/147, El–Mugni, 1/546, Daifus–sunen, 261, Silsiletul-ehadisid-daifa (2132), Daiful–džamia (652) i Tenkihul–kelam, str. 596.) Druga, dakako izmišljena predanja, navode da se namaz u ovoj noći sastoji od stotinu rekata. Na svakom rekatu uči se deset puta sura El-Ihlas. (Vidjeti: Mevsuatul-ehadis, 8/435.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
