22.7 C
Sarajevo
PočetnaVjerovanjeČestitanje nevjerničkih praznika

Čestitanje nevjerničkih praznika

Pitanje:

Kakav je stav islama o čestitanju praznika nevjernicima?

Odgovor:

Čestitati kršćanima Božić i druge vjerske praznike haram je (zabranjeno), kako nam kazuje Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, u knjizi Ahkamu ehliz-zimma, gdje kaže: “Čestitati nešto što je vezano za nevjerstvo, to je haram i takav je slučaj sa čestitanjem nevjernicima njihovih praznika ili njihovog posta i pri tome im reći: ‘Sretan ti praznik’, ili ‘Čestitam ti ovaj praznik’ i sl. Čak i ako je ovaj koji čestita čist od nevjerstva, to se smatra istim haramom kao da čestita nevjerniku na klanjanju pred krstom. To je veći grijeh i mrži Allahu nego kada bi se čestitalo pijenje alkohola ili ubistvo čovjeka ili činjenje bluda i tome slično. Ima mnogo onih koji, ne vodeći računa o vjeri, čine takve stvari i pri tome ne shvataju kako je ružno ono što čine.

Onaj ko nekome čestita nešto što je grijeh, izmišljotina ili što je vezano za nevjerstvo, takav rizikuje da se na njega izlije Allahova mržnja i srdžba.”

Čestitati nevjernicima vjerske praznike jeste haram i to u onome smislu u kojem je to kazao Ibn Kajjim, jer se samim činom čestitanja daje legitimitet simbolima njihovog nevjerstva, bez obzira što sama osoba koja čestita ne nalazi nikakvog zadovoljstva u tom nevjerstvu, jer muslimanu je haram i drugima davati priliku da osjećaju zadovoljstvo u nevjerstvu. Uzvišeni Allah kaže: “Ako vi budete uznevjerovali – pa, Allah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan nevjerovanjem za Svoje robove, a zadovoljan je vama ako budete zahvalni…” (Ez-Zumer, 7)

Uzvišeni kaže: “Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (El-Maida, 3)

Treba napomenuti da je čestitanje nevjerničkih praznika zabranjeno makar se radilo i o kolegama sa posla. Ako bi nam oni čestitali svoje praznike, mi im ne trebamo odgovarati jer to nisu naši praznici i takvim praznicima nije zadovoljan Uzvišeni Allah. Ti su praznici ili izmišljeni ili imaju nekoga utemeljenja u njihovoj vjeri. Stavljeni su van važnosti kada je objavljen islam koji je preko Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, objavljen svim ljudima. Allah, dž. š., kaže: “Onaj ko želi neku drugu vjeru pored islama, neće mu primljena biti i on će gubitnik na budućem svijetu biti.” (Alu Imran, 85)

Ukoliko bi musliman bio pozvan u goste ovakvom prilikom, ne bi mu bilo dozvoljeno da se odazove, a to je, ustvari, krupnije od samog čestitanja, jer time direktno učestvuje u haramu.

Muslimanima je zabranjeno oponašati nevjernike, te im je zabranjeno tako slaviti u sličnim prilikama ili razmjenjivati darove, dijeliti slatkiše, priređivati gozbe ili uzimati u to vrijeme neradne dane, jer Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko oponaša neki narod, njemu i pripada.”

Ibn Tejmijja, veliki islamski učenjak, u knjizi Slijeđenje Pravog puta u suprotstavljanju nevjernicima kaže: “Oponašati nevjernike u njihovim praznovanjima svakako za njih znači radost koja počiva na zabludi. To će ih sigurno navesti da pridobijaju slabiće.”

Ko god učini nešto o čemu je prethodno bilo riječi, počinio je grijeh bez obzira da li je to učinio iz kurtoazije, dodvoravanja, stida ili slično, jer to je licemjerstvo u vjeri, a nevjernicima daje samopouzdanje i razlog da se ponose svojom vjerom.

Allah, dž. š., muslimane uzdiže kroz njihovu vjeru, daje im postojanost i pomaže im protiv neprijatelja. On je moćan i silan.

Muhammed Salih Munnedždid, Odgovori o islamskom vjerovanju, str. 118.

POVEZANI ČLANCI
- Advertisment -spot_img

NAJPOPULARNIJE