PITANJE:
Neki ljudi kada im se prigovori što ne opominju druge za kakvo loše djelo odgovaraju: “Kako da druge opominjem, a ja to isto činim!?” Ovaj stav oni pravdaju riječima Uzvišenog: “Zar da od drugih tražite da dobra djela čine, a da pri tome sebe zaboravljate.” (El – Bekare, 44.) Kako se postaviti prema takvim ljudima?
ODGOVOR:
Čovjeku je naređeno da se kloni lošeg djela, da opomene i spriječi onoga ko takvo djelo čini. Ukoliko se desi da čovjek nije u stanju kloniti se lošeg djela, dužan je sprječavati druge da to čine.
Kritika u ajetu je upućena ovoj kategoriji ljudi zbog toga što oni ne čine ono što od drugih traže, a ne zbog samog čina sprečavanja drugih da čine ono što je zlo. Zato Allah, dželle šanuhu, kaže: “Zar ne razmišljate?”
Zar je razumno da čovjek od drugih traži da čine dobro, a on sam tako ne postupa? To je suprotno zdravom razumu, kao što je suprotno Šerijatu. Za potpuno zabranjivanje lošeg djela nije dovoljno da čovjek samo zabranjuje drugima, već je potrebno spojiti dvije stvari: zabranjivanje drugima, kao i lično klonjenje istog.
Šejh Ibn Usejmin, “Elfaz ve mefahim fi mizaniš – Šeri’a”, str. 32-33
