Pitanje:
Da li je hadis koji nagovještava dolazak Mehdija vjerodostojan ili nije? Ovo pitanje postavljam zbog toga što me jedan od mojih prijatelja obavijestio da se radi o slabom (daif) hadisu!
Odgovor:
Putem vjerodostojnih hadisa do nas je došla vijest o pojavi i dolasku Mehdija. Oni nas dalje obavještavaju da će se njegov dolazak desiti pred kraj ovog svijeta i da će on biti jedan od predznaka nastupanja Sudnjeg dana. Ovom prilikom navest ćemo neke od tih hadisa:
Ebu Seid el-Hudri, r. a., prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Među posljednjim pripadnicima moga ummeta pojavit će se Mehdi. Allah, dž. š., podarit će mu kišu koja će često padati, a Zemlja će dati svoje plodove. Bogatstvo će pravedno dijeliti, a stočno blago će se povećati i ummet ojačati. Živjet će sedam ili osam godina.” (Hakim, Mustedrek, 4/557–558, koji je za ovaj hadis rekao da je vjerodostojan, te da ga Buhari i Muslim nisu prenijeli. S njim se složio i Zehebi. Albani, Silsiletul-ehadisis-sahiha, 336/2, hadis br. 771, kaže da se radi o vjerodostojnom hadisu čiji su prenosioci pouzdani.)
Alija, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mehdi je od nas, ehlul-bejta (porodica Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem). Allah, dž. š., preuredit će ga u toku jedne noći.” (Ahmed, 2/58, hadis br. 645. Ahmed Šakir kaže da je vjerodostojan, a prenosi ga i Ibn Madža, 2/1367. Albani, Sahihu džamius-sagir, br. 6735, ocijenio ga je vjerodostojnim.)
Ibn Kesir u svom djelu En-Nihaje fil-fiteni vel-melahim kaže: “Ovaj hadis znači da će mu Uzvišeni Allah oprostiti njegove grijehe i uputiti ga na Pravi put, te će ga nadahnuti i podučiti, nakon što je bio u drugačijem stanju.” (1/29; obrada Taha Zejni)
Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mehdi je od mene. Širokog je čela, a nos mu je dug i tanak, na sredini malo ispupčen. Zemlju će ispuniti pravdom i poštenjem, kao što je bila preplavljena nepravdom i nasiljem. Njegova će vladavina trajati sedam godina.” (Ebu Davud, 11/375, hadis br. 4265; Hakim, 4/557, koji kaže: “Ovo je vjerodostojan hadis koji zadovoljava kriterije koje je postavio imam Muslim, ali ga on i Buhari ne prenose u svojim zbirkama.” Također se nalazi i u djelu Sahihul-džamia, br. 6736)
Ummu Selema, r. a., rekla je: “Čula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Mehdi je jedan od mojih potomaka i potomaka moje porodice (ehlul-bejta) sa strane Fatime, r. a.’” (Ebu Davud, 11/373; Ibn Madža, 2/1368, a Albani, Sahihul-džamia, br. 6734, kaže da je vjerodostojan.)
Džabir, r. a., prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Po silasku Isaa, alejhis-selam, njihov emir (vođa) Mehdi će reći: ‘Dođi i klanjaj nam kao imam!’ Isa, alejhis-selam, tada će kazati: ‘Ne!’ Oni će jedni drugima biti predvodnici, a to je počast kojom je Allah, dž. š., počastio ovaj ummet.” Muslim ovaj hadis prenosi sa sljedećim tekstom: “…Zatim će sići Isa, sin Merjemin, alejhimas-selam, pa će njihov predvodnik (emir) reći: ‘Dođi i klanjaj nam kao imam!’ Isa, alejhis-selam, tada će kazati: ‘Ne! Vi ste jedni drugima predvodnici, a to je počast kojom je Allah, dž. š., počastio ovaj ummet.’” (Muslim, br. 225)
Ebu Seid el-Hudri, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nama pripada onaj za kojim će Isa, sin Merjemin, klanjati.” (Hadis prenosi Ebu Nuajm u djelu Ahbarul-Mehdi. Albani, El-Džamius-sagir, 5/219, br. 5796, kaže da je vjerodostojan.)
Abdullah b. Mesud, r. a., prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Dunjaluk se neće okončati sve dok Arapima ne zavlada čovjek od ehlul-bejta (moje porodice), čije će ime odgovarati mome imenu.” (Ahmed, 5/199, br. 3573)
U drugoj predaji ovog hadisa kaže se: “…Njegovo će ime biti kao i moje, a ime njegovog oca bit će identično imenu moga oca.” (Ebu Davud, 11/370)
Hadisi koji govore o pojavi Mehdija dosegli su stupanj tevatura ma’nevija (mutevatir ma’nevi je takav hadis kojeg po smislu, u svakoj generaciji, prenosi toliki broj prenosilaca da je nemoguće posumnjati u njegovu istinitost, jer je logički nemoguće da se toliki broj prenosilaca usaglasi u nečemu što nije istina). Na tu činjenicu ukazali su neki islamski učenjaci:
Hafiz Ebu Hasen el-Abiri kaže: “Vijesti od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje govore o Mehdiju toliko su se raširile da su dostigle stepen tevatura. U tim hadisima spominje se da je on od ehlul-bejta, da će vladati sedam godina i u periodu svoje vladavine ispunit će Zemlju pravdom. Za vrijeme pojave Isaa, alejhis-selam, on će biti jedan od njegovih pomagača u likvidaciji Dedžala. Dok bude predvodio ovaj ummet u namazu, Isa, alejhis-selam, će klanjati za njim.”
Muhammed Berzendži u svome djelu El-Iša’a li-ešratis-sa’a navodi: “Treće poglavlje o velikim predznacima iza kojih slijedi nastupanje Sudnjeg dana: Tih predznaka je mnogo, a prvi od njih je pojava Mehdija. Znaj da se hadisi koji govore o njemu, a prenose se putem raznih predaja, skoro ne mogu prebrojati.”
Na drugom mjestu u ovoj knjizi kaže: “Saznao si da su hadisi koji govore o Mehdiju, čija će se pojava desiti pred okončanje ovog svijeta i koji je potomak Allahovog Poslanika preko Fatime, r. a., dostigli stepen tevatura ma’nevija, pa nema (nikakvog) smisla da se ti hadisi negiraju i odbacuju.”
Učenjak Muhammed Sefarini kaže: “Predaje koje govore o pojavi Mehdija došle su u tolikom broju da su dostigle stepen tevatura ma’nevija. To se tako proširilo među ulemom ehli-sunneta da je ubrojano u sastavni dio vjerovanja.” Zatim je naveo izvjestan broj hadisa i predaja koje govore o pojavi Mehdija. Spomenuo je imena ashaba koji prenose te hadise, uz sljedeći komentar: “Od navedenih ashaba, a i od onih koji ovom prilikom nisu spomenuti, te od tabiina i onih koji su živjeli poslije njih, preneseno je raznim putevima toliko predaja da one skupa nose poruku katagoričkog saznanja. Obaveznost vjerovanja u pojavu Mehdije stav je koji je prihvaćen od strane islamskih učenjaka i koji je zabilježen u djelima koja govore o ehli-sunnetskom vjerovanju (akaidu).”
Učenjak i mudžtehid Ševkani kaže: “Hadisi koji govore o pojavi očekivanog Mehdija do kojih se moglo doći dostižu broj 50. Među njima su vjerodostojni (sahih), dobri (hasen) i slabi (daif) hadisi koji se dižu na veći stepen, a bez ikakve sumnje radi se o mutevatir hadisima. Kvalifikacija tevatura odgovara i za hadise sa slabijim karakteristikama po svim kriterijima hadiske znanosti. Predaje od ashaba koje spominju Mehdija također su brojne i one potpadaju pod kategoriju ref’a (pod merfuom se podrazumijeva svaki hadis koji se direktno ili indirektno pripisuje Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem), jer u ovakvim pitanjima nema mjesta idžtihadu (slobodnom rasuđivanju).
Šejh Siddik Hasan Han kaže: “Mnogo je hadisa, uz različite rivajete, koji govore o Mehdiju i koji su dostigli stepen tevatura ma’nevija. Oni se nalaze u sunenima, mu’džemima i musnedima.”
Muhammed Džafer Kettani kaže: “Ukratko rečeno, hadisi koji govore o pojavi očekivanog Mehdija su mutevatir, a isti je slučaj i sa hadisima koji govore o Dedžalu i Isau, alejhis-selam.” (Vidjeti: Jusuf b. Abdullah el-Vabil, Ešratus-sa‘ati, str. 195–203)
S druge strane, treba znati da je izvjestan broj lažljivaca izmislio hadise vezane za Mehdija ili hadise koji imenuju neke ljude Mehdijom, ili su pak tvrdili da on ne pripada ehli-sunnetu vel-džematu. Neki su se predstavljali kao Mehdija, kako bi na taj način prevarili Allahove robove i postigli neku ovodunjalučku dobrobit, te kako bi iskrivili sliku o islamu. Neki su čak organizovali pobune i frakcije, okupivši oko sebe ljude koje su obmanuli ili one koji su u tome vidjeli neku korist. Na kraju su doživjeli neslavan završetak, izgubivši živote. Njihova laž postala je očita, a njihovo licemjerstvo i krivotvorenje tako je otkriveno. Sve ove negativne stvari koje smo nabrojali ne utječu na vjerovanje pripadnika ehli-sunneta vel-džemata o pitanju Mehdija. On će se, nesumnjivo, pojaviti i suditi na Zemlji po šerijatu. Allah, dž. š., najbolje zna!
Muhammed Salih Munedždžid, Odgovori o islamskom vjerovanju, str. 80.
