Pitanje:
Ako prespavam ili zaboravim obaviti neki namaz, hoću li ga naklanjati prije nego što obavim drugi namaz čije je vrijeme nastupilo, ili ću pak obratno postupiti?
Odgovor:
Prvo ćete naklanjati propušteni namaz, a zatim ćete klanjati onaj namaz koji je nastupio. Naklanjavanje propuštenog namaza nije dozvoljeno odlagati. Mnogi ljudi propušteni namaz naklanjaju s istim namazom tek sljedećeg dana. Naprimjer, ako propuste sabah-namaz, čekaju s njegovim naklanjavanjem do sabah-namaza sljedećeg dana. To je pogrešno i u suprotnosti s riječima i praksom Allahova Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko prespava namaz ili ga zaboravi klanjat će taj namaz kad se sjeti”, a nije rekao: “…klanjat će taj namaz sutradan u njegovu vremenu.”
Kad se radi o Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, praksi, tu je predanje u kojem se kaže da je jednog dana prilikom Bitke protiv saveznika izostavio nekoliko namaza, pa ih je naklanjao prije nego što je klanjao namaz koji je bio nastupio.
Ipak, ako obveznik uslijed zaborava ili neznanja postupi obratno, namaz mu je ispravan jer on u toj situaciji ima opravdanje.
Koristim se ovom prilikom da objasnim tri kategorije namaza u pogledu naklanjavanja.
Prva je kategorija namaz koji se mora naklanjati čim nestane razlog zbog koje je propušten, i u ovu kategoriju spada svih pet dnevnih namaza, vitr-namaz i potvrđeni sunneti.
Druga je kategorija namaz koji se ne naklanjava ako se propusti, nego se naklanja neki drugi namaz umjesto njega, i to je džuma-namaz. Ako čovjek dođe na džumanski namaz i stigne na drugi rekat, stupit će u namaz s nijetom da klanja podnevski farz, kao i onaj ko u potpunosti zakasni na džuma-namaz. Međutim, onaj ko stigne na ruku drugog rekata klanjat će džuma-namaz, to jest naklanjat će još jedan rekat nakon što imam preda selam. Mnogi ljudi nisu upućeni u ovo, pa pristanu za imamom poslije rukua drugog rekata te, nakon što imam preda selam, oni naklanjaju dva rekata. To je pogrešno! Oni u tom slučaju nisu stigli ni na jedan rekat džuma-namaza, pa moraju donijeti nijet da obavljaju podne-namaz. El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Stigao je obaviti namaz onaj ko stigne obaviti jedan njegov rekat.” Drukčije rečeno, onaj ko ne stigne obaviti nijedan rekat određenog namaza nije stigao obaviti taj namaz. Važno je napomenuti i to da žene i bolesnici koji ne mogu klanjati džuma-namaz moraju obaviti podne, a ne džuma-namaz; ako bi klanjali džuma-namaz, taj bi namaz bio nevažeći i ne bi bio primljen.
I treća je kategorija namaz koji se naklanja sutradan u njegovu vremenu, a to je bajram-namaz. Učenjaci kažu: “Ako se tek nakon što nastupi vrijeme podnevskog namaza sazna da je tog dana Bajram, bajram-namaz klanjat će se sutradan u vremenu u kojem se taj namaz obavlja.”
Šejh Muhammed b. Usejmin
