Pitanje:
Da li je žena obavezna davati zekat na zlato koje koristi kao ukrasni nakit za sebe i ne trguje njim?
Odgovor:
Islamski se učenjaci razilaze kada je pitanju davanje zekata na ženski nakit koji je dostigao vrijednost nisaba, a ne koristi se u trgovini. Ispravnije mišljenje jeste da je žena obavezna davati zekat na nakit, nakon što dostigne vrijednost nisaba. (U prethdnom pitanju pojasnili smo vrijednost nisaba na zlato i srebro.)
Dokazi za to jesu sljedeći:
1. Općenite riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
“Onaj ko bude posjedovao zlato ili srebro i ne bude davao zekat na njih, njegov bok, čelo i leđa bit će žigosani vatrenim pločama.”
2. Hadis koji prenosi Abdullah b. Amr b. As u kojem se navodi da je žena ušla kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zajedno sa svojom kćerkom na čijoj su ruci bile dvije zlatne narukvice. “Daješ li zekat na te narukvice?”, upita Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. “Ne”, odgovori žena. “Da li bi bila sretna da te Allah zbog toga zaodjene vatrenim narukvicama na Sudnjem danu?”, upita ponovo Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. U tom trenutku žena skide narukvice i reče: “Od sada pripadaju Allahu i Njegovom Poslaniku.”
3. Prenosi se da je Ummu Selema stavljala narukvice od zlata i da je upitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Da li se ovo može smatrati blagom?” “Ako je dostiglo vrijednost nisaba i izdvoji se zekat na njega, ne smatra se blagom”, odgovori joj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
(Pod blagom se smatra riznica koju je pokuđeno gomilati i koja će biti uzrok azaba njenog vlasnika, primj. šer. rec.)
Što se tiče hadisa u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:
“Zekata se ne daje na nakit”, ovaj je hadis daif (slab) i nije dozvoljeno na osnovu njega ostaviti osnovu po kojoj je zekat obavezan, kao i zanemariti sahih hadise koji tu osnovu potvrđuju.
Stalna komisija za šerijatska pitanja (fetve)
(Fetve učenjaka dvaju harema, str. 120)
