Pitanje:
Kakav status ima akika u hanefijskom mezhebu?
Odgovor:
Kada je riječ o klanju akike, hanefijski pravnici smatraju da je akika bila legitimna u prvo vrijeme islama i da je derogirana klanjem kurbana, pa ko želi može je praktikovati ili ostaviti. (Vidjeti: Bedaius-sanaia, 4/203 i Hašijetu Ibni-Abidin, 9/540.) Dakle, klanje akike po hanefijskoj pravnoj školi je mubah. Neki učenjaci prenose od Ebu Hanife da je akiku smatrao novotarijom. Međutim, imam Ajni je oštro osudio ovu tvrdnju i porekao njenu autentičnost. (Vidjeti: Umdetul-kari, 21/83.) Dokidanje propisa akike hanefijski učenjaci potkrepljuju hadisom Alije, radijallahu anhu, koji prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Klanje kurbana je derogiralo prinošenje ostalih žrtava i ramazanski post ostale vrste posta.” (Bejheki, 9/439/19019 i Darekutni, 4/186/4702. Imam Nevevi i šejh Šinkiti navode konsenzus hadiskih stručnjaka na slabosti ove predaje. Vidjeti: El-Medžmua, 8/356 , i Advaul-bejan, 5/420.)
Ibn Abdulberr kaže: “Mnoge izjave ashaba, tabiina i islamskih učenjaka ukazuju na pohvalnost klanja akike i njenu pritvrđenost i nema osnove mišljenje da je akika derogirana propisivanjem klanja kurbana.” (Vidjeti: Et-Temhid, 4/313.)
Ostale pravne škole: malikijska, šafijska, hanbelijska, zahirijska, smatraju da je akika sunnet i da nije derogirana, (Vidjeti: El-Istizkar, 5/551, El-Havil-kebir, 15/126, Šerhus-sunne, 11/263, Bidajetul-mudžtehid, 1/462, El-Mugni, 9/363, El-Medžmua, 8/409, 430, Medžmu'ul-fetava, 32/206, Hilijetul-ulema, 3/383, i Es-Sejlul-džerrar, 4/91.) što je svakako, preferirajuće mišljenje, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
