Pitanje:
Skoro sam upoznao ljude koje zovu habešijama. Primijetio sam da se razlikuju od nas muslimana koji slijedimo hanefijski mezheb. Da li je riječ o zalutaloj sekti ili su oni na Pravom putu? Allah vas nagradio!
Odgovor:
Svim vjernicima obaveza je da se nazivaju muslimanima, na osnovu ajeta: “Allah vas je odavno muslimanima nazvao (tj. u prethodnim objavama), a i u ovom Kur’anu…” (El-Hadždž, 78.)
Muslimani moraju slijediti Kur’an i hadis, a kloniti se dijeljenja na kojekakve partije i sekte. Podvajanje je neprihvatljivo u svakom slučaju, pogotovo kada se radi odstupanju od ehli-sunnetskog učenja, kao što su učinile habešije. Naime, ova sekta pojavila se u zadnjoj četvrtini prošlog hidžretskog stoljeća. Pripisuju se Abdullahu Hereriju Habešiju, koji je doselio u Šam i donio zabludjele ideje i nastrana mišljenja. Izuzetno plodno tlo za širenje svojih novotarija našao je u Libanu. A prije toga izazvao je veliki nered u svojoj zemlji, i njegovi su ga sugrađani nazvali šejhul-fitna (izvor nereda). Vjerovanje je sklopio od džehmijskih, mutezilskih, sufijskih i drugih zabluda. Posmatrajući njihove stavove i mišljenja, tvrdimo da su habešije izašle iz okvira muslimanskog korpusa (ehli-sunneta). Abdullah Habeši napisao je nekoliko publikacija, a najpoznatije su sljedeće: El-Mekalatul-sunijja, Et-Teakubul-hasis, En-Nehdžus-sevi, Sarihul-bejan…
Pored toga što je u tim svojim publikacijama iznio iznimna mišljenja i zabludjele stavove, nevjernicima je proglasio sljedeće islamske autoritete: Ibn Tejmijju, Albanija, Sejida Kutba i neke druge, a posebno se okomio na časnog ashaba Muaviju b. Ebu Sufjana vrijeđajući ga. Kada je riječ o njihovim nastranim stavovima u vjerovanju, kao primjer navodimo sljedeće: uvjereni su da djela i iman nemaju veze, a to je murdžijsko vjerovanje – sljedbenici ehli-sunneta jednoglasni su u mišljenju da su djela elementarni dio imana;(Vidjeti njegova djela: Bugijetut-talib, str. 51, i Ed-Delilul-kavim, str. 7, 9-10.) dopuštaju upućivanje dove, traženje pomoći i utočišta kod mrtvih, što je oprečno jasnim ajetima, hadisima i konsenzusu svih muslimana; (Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 7, i Sarihul-bejan, str. 57, 62.) Abdullah Habeši smatra da Kur’an nije Allahova riječ u pravom smislu, on drži da je Džibril, alejhis-selam, od sebe govorio ono što je Allah želio reći; (Vidjeti njegovo djelo: Izharul-akidetis-sunijja, str. 59.) smatra da je Allah kadar učiniti većinu stvari, ali nije kadar učiniti sve;(Vidjeti njegovo djelo: Izharul-akidetis-sunijja, str. 40.) Svevišnji Allah prinudio je nevjernike da budu nevjernici.(Vidjeti njegovo djelo: En-Nehdžus-selim, str. 67.)
A kada je riječ o njegovom famoznom fikhu, Habeši je i tu zastranio, između ostalih, u sljedećim stvarima: dopušta klanjanje s nečistoćom, mokraćom i izmetom na tijelu;(Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 99-110.) čišćenje vodom nakon fiziološke potrebe smatra jako ružnom stvari; (Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 68.) dopušta kockanje s nevjernicima i otuđivanje komšijinog imetka ako je nevjernik; (Vidjeti: Sarihul-bejan, str. 133.) smatra da žena nije grješna ako izađe iz kuće namirisana i uljepšana, pod uvjetom da nosi hidžab;(Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 351.) po njemu, odnos s dvospolcima za koje se ne zna kojem spolu pripadaju ne kvari post; (Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 192.) smatra da valute koje ljudi koriste danas ne podliježu zekatu.(Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 160.)
Nakon spomenutog vidimo da je lider ove zabludjele sekte nestabilna ličnost koja govori po svojim prohtjevima i ravna se prema svojim strastima, suprotstavljajući se jasnim argumentima, mišljenjima ashaba, tabiina, imama četiri pravne škole i konsenzusu svih muslimana. Zato je vjernicima obaveza ljudima ukazivati na zablude habešija kako bi se klonili njihovih ideja, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
