Pitanje:
Es selamu alejkum, možete li mi reći nešto više o spajanju stopala i gležnjeva u safovima u namazu i navesti izvore; Allah, s.w.t., neka vas nagradi.
Odgovor:
Alejkum selam. Ravnjanje safove je jedna od obaveza, zbog čijeg nepoštivanja bivamo griješni, uz međusobno zbijanje ramena, stopala i gležnjeva, što je jedan od pritvrđenih sunneta prilikom džematskog obavljanja namaza, shodno sljedećim predajama:
U poglavlju pod naslovom „Priljubljivanje ramena uz rame, i stopala uz stopalo, u saffu“, imam Buharija, rhm., navodi predaju od Enesa b. Malika, r.a., koji kaže da je Allahov Poslanik, s.a.w.s., rekao: „Ispravite safove, jer ja vidim što mi iza leđa činite“ – pa bi priljubljivali rame uz rame džematlije do sebe, i stopalo uz stopalo. (Sahihul-Buhari, br.725.; Musned, Ebu Ja'ala, br.3720.; Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.3544)
Hafiz Ibnu Hadžer el-Askelani, rhm., kaže: „Ovo izjava od ashaba, r.a., nam daje do znanja da se ovako postupalo u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.w.s., tako da je sa ovom predajom moguće dokazivati o načinu i kakvoći uspostavljanja i ispravljanju safova.“ (Pogledaj: Fethul-Bari, br.692, 2/211.)
U poglavlju pod naslovom „Ravnanje safova“, imam Ebu Davud, rhm., navodi predaju od Nu'uman b. Bešira, r.a., koji kaže: Allahov Poslanik, s.a.w.s., se okrenu prema ljudima, i reče: „Ispravite safove!“ – tri puta ponavljajući, pa dodade: „Tako mi Allaha, ili će te ispraviti safove, ili će vam Allah, dž.š., razdvojiti srca!“ Nu'uman, r.a., reče: „Vidio sam ljude kako priljubljuju rame uz rame džematlije do sebe, i koljeno uz koljeno, i stopalo uz njegovo stopalo.“ (Sahih. Sunen, Ebu Davud, br.662.; Musned, el-Bezzar, br.3285.; el-Sunen el-Kubra, Bejheki, br.5388.)
Imam Ebul-Tajjib Muhammed Šemsul-Hakk el-Azim Abadi, rhm., u svom komentaru na Ebu Davudov Sunen, kaže: „Hadisi o ravnanju safova nam govore o bitnosti ispravljanja safova, te da to spada u upotpunjavanje namaza, da džematlije ne smiju štrčati niti naprijed niti nazad, jedni spram drugih, te da će priljubljivati ramena jedni uz druge, stopala jedni uz druge, i koljena jedni uz druge – ali, danas nalazimo da je ovaj sunnet zapostavljen, i ako neko ovaj sunnet sprovede danas – ljudi od toga bježe kao da su divlji magarci; mi smo Allahovi i Njemu se vraćamo!“ (Pogledaj: ‘Avnul-Ma'abud, 2/363.)
Šejh Velijjuddin el-Tebrizi, rhm., kaže: „Riječi Allahovog Poslanika, s.a.w.s.: „Ispravite safove – popunite praznine – ne ostavljajte šejtanu prolaza itd.“, te riječi Nu'umana b. Bešira, r.a.: „Vidio sam ljude kako priljubljuju rame uz rame džematlije do sebe, i koljeno uz koljeno, i stopalo uz njegovo stopalo.“, te riječi Enesa b. Malika, r.a.: „Pa bi priljubljivali rame uz rame džematlije do sebe, i stopalo uz stopalo.“ – sve nam ovo jasno ukazuje na to da je uspostavljanje i ispravljanje saffa – ispravljanje i stajanje džematlija po jednom kalupu, uz popunjavanje rupa u saffu tako što će se priljubiti ramena jedna uz druga, i stopala jedna uz druga, što je bila praksa ashaba u doba Poslanika, s.a.w.s., što je i nakon Poslanika, s.a.w.s., bilo praksom, sve dok se nisu ljudi neodgovorno ponijeli prema ovom propisu!“ (Pogledaj: Miškatul-Mesabih me'a šerhihi Mir'atul-Mefatih, 4/12.)
Ono što želimo podcrtati na kraju jeste to da čovjek u svemu treba biti umjeren i odmjeren, pa i prilikom sprovedbe ovog sunneta. Čovjek, prilikom džematskog obavljanja farz-namaza, mora držati svoja stopala u širini svojih ramena, i ne smije prelaziti tu granicu da bi sa drugim čovjekom prispojio saff. Naša je obaveza to ispuniti, a ako je džematlija do nas upoznat sa ovim propisom – i bude držao svoja stopala u širini svojih ramena – hadis će biti ispunjen, i ramena će biti jedna uz druga kao i stopala. U slučaju da džematlija do nas nije upoznat sa ovim propisom moramo uzeti u obzir njegovo neznanje koje nas ne smije navesti na to da mi pređemo granicu propisanog pa da svoja stopala stavimo iznad granice naših ramena iz želje za potpunim spajanjem saffa. Tuđe nepoznavanje Sunneta nas ne smije navesti na to da mi neznalački postupamo i da prelazimo granicu, a Allah, dž.š., najbolje zna.
Odgovor priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha
